Otečeni prsti nisu uvijek bezazleni: Evo što se sve može kriti iza ovog simptoma

Details

Published on Saturday, 06 June 2026 12:00

Oteklina prstiju može biti posljedica ozljeda, vrućine, ali i ozbiljnih stanja poput artritisa, gihta, infekcija ili autoimunih bolesti.

Otečeni zglobovi prstiju čest su problem koji može imati niz različitih uzroka – od bezazlenih ozljeda i izlaganja visokim temperaturama do ozbiljnijih stanja poput artritisa, infekcija ili autoimunih bolesti. Oteklina se često javlja zajedno s boli, ukočenošću, crvenilom ili osjećajem topline u zahvaćenom području, a ponekad može značajno otežati svakodnevne aktivnosti.

Iako se manja oteklina ponekad može povući sama od sebe, važno je prepoznati kada je riječ o stanju koje zahtijeva liječničku procjenu. Naime, liječenje ovisi o uzroku, a pristup će biti potpuno drugačiji ako je oteklina posljedica ozljede, bakterijske infekcije ili autoimune bolesti.

1. Ozljeda prsta

Jedan od najčešćih razloga oticanja zglobova prstiju su različite ozljede – od udarca ili „uklještenja” prsta do nagnječenja i izravnih trauma šake.

Nakon ozljede organizam pokreće prirodni proces cijeljenja. Povećava se dotok krvi u ozlijeđeno područje kako bi se oštećena tkiva obnovila, što dovodi do upale, otekline, crvenila, boli i osjećaja topline.

Kod blažih ozljeda najčešće pomažu:

• odmor,
• primjena leda,
• privremena imobilizacija prsta ili šake.

Ako je riječ o težoj ozljedi, poput puknuća tetive ili ligamenta ili prijeloma kosti, može biti potrebna operacija.

Manje ozljede obično se počinju povlačiti unutar jednog do dva tjedna, no potpuni nestanak otekline može potrajati mjesec dana ili dulje. Kod ozbiljnijih ozljeda koje uključuju ligamente ili tetive oteklina može biti prisutna i do godinu dana.

2. Infekcija

Otečeni zglobovi prstiju mogu biti i znak infekcije. Najčešći uzročnik je bakterija Staphylococcus aureus, koja može izazvati upalu kože, potkožnog tkiva ili samog zgloba.

Infekcija može nastati nakon manje ozljede kože, uboda ili posjekotine. U težim slučajevima bakterije mogu dospjeti u zglob i uzrokovati septički artritis, ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno liječenje.

Simptomi mogu uključivati:

• visoku temperaturu,
• zimicu,
• jaku bol u zglobu,
• promjenu boje kože oko zgloba,
• bolove u cijelom tijelu.

Ako se ne liječi na vrijeme, septički artritis može dovesti do trajnog oštećenja zgloba.

Liječenje se temelji na antibioticima koji uklanjaju bakterijsku infekciju, dok se kod sistemskih bolesti koje uzrokuju oticanje zglobova terapija usmjerava na kontrolu upale i osnovne bolesti.

3. Osteoartritis

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa i često se naziva „artritisom trošenja”. Riječ je o degenerativnoj bolesti kod koje dolazi do postupnog propadanja hrskavice koja štiti krajeve kostiju u zglobu. Zglobovi šaka i prstiju među najčešće su zahvaćenim područjima.

Kako hrskavica nestaje, kosti počinju dolaziti u izravan kontakt, što može izazvati:

• bol tijekom korištenja zgloba,
• smanjenu pokretljivost,
• osjećaj nestabilnosti,
• oticanje nakon aktivnosti.

Ublažavanju simptoma mogu pomoći izbjegavanje ponavljajućih pokreta koji opterećuju prste, primjena hladnih obloga te vježbe za jačanje mišića šake i prstiju. Kod izraženijih simptoma liječnik može preporučiti lijekove protiv bolova ili kortikosteroide.

4. Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis kronična je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav napada vlastite zglobove. Karakteristično je da često zahvaća iste zglobove na obje strane tijela, a među najčešće pogođenima su upravo šake i prsti. Bolest se javlja u fazama pogoršanja i smirivanja simptoma.

Najčešći simptomi uključuju:

• bol i oticanje zglobova,
• jutarnju ukočenost,
• umor,
• blago povišenu tjelesnu temperaturu.

Bez odgovarajućeg liječenja bolest može dovesti do deformacija zglobova i trajnog gubitka funkcije. Terapija najčešće uključuje nesteroidne protuupalne lijekove, kortikosteroide i suvremene biološke lijekove koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava.

5. Psorijatični artritis

Psorijatični artritis još je jedna autoimuna upalna bolest zglobova, povezana s psorijazom. Procjenjuje se da ga razvije oko 30 posto osoba koje boluju od psorijaze. U većini slučajeva promjene na koži pojavljuju se prije razvoja artritisa, iako to nije pravilo.

Za ovu bolest karakteristično je zahvaćanje zglobova najbližih vrhovima prstiju te pojava daktilitisa – stanja u kojem cijeli prst oteče i poprimi izgled „kobasice”.

Osim bolova i oticanja zglobova, mogu se javiti:

• umor,
• sitna udubljenja na noktima,
• gubitak noktiju,
• bolovi u trbuhu,
• nadutost,
• zatvor ili proljev,
• upala srednjeg sloja oka (uveitis).

Psorijatični artritis zahtijeva dugotrajno liječenje usmjereno na kontrolu upale i usporavanje napredovanja bolesti.

6. Giht

Giht je oblik artritisa koji nastaje zbog povišene razine mokraćne kiseline u krvi. Kada je njezina koncentracija previsoka, stvaraju se kristali koji se talože u zglobovima i uzrokuju jaku upalnu reakciju. Iako najčešće zahvaća palac stopala, giht se može razviti i u zglobovima prstiju šake.

Tipični simptomi uključuju:

• iznenadnu i vrlo jaku bol,
• crvenilo,
• oteklinu,
• ukočenost zgloba.

Neliječeni giht može dovesti do stvaranja nakupina kristala poznatih kao tofusi, ali i do komplikacija poput infekcija, kožnih ulceracija i oštećenja živaca. Liječenje uključuje lijekove za snižavanje mokraćne kiseline te prilagodbu prehrane. Posebno se preporučuje ograničiti unos:

• crvenog mesa,
• iznutrica,
• alkohola,
• školjki i određenih vrsta morskih plodova.

Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina, tvari koje se prirodno stvaraju u organizmu, ali se unose i hranom.

7. Lupus

Sistemski eritemski lupus kronična je autoimuna bolest koja može zahvatiti gotovo svaki organ u tijelu, uključujući zglobove.

Kod dijela oboljelih razvijaju se karakteristične deformacije prstiju, poput deformacije „labuđeg vrata” ili pomaka prstiju prema malom prstu. Lupus često zahvaća više zglobova istovremeno, obično na obje strane tijela.

Osim bolova i oticanja zglobova, mogu se javiti:

• izražen umor,
• glavobolje,
• blago povišena temperatura,
• karakterističan osip u obliku leptira preko nosa i obraza.

Liječenje se temelji na protuupalnim i imunosupresivnim lijekovima koji smanjuju aktivnost bolesti.

8. Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis kronična je upalna bolest koja prvenstveno zahvaća kralježnicu i sakroilijakalne zglobove, odnosno spoj kralježnice i zdjelice. Iako se najčešće povezuje s bolovima u leđima, bolest može zahvatiti i druge zglobove, uključujući prste.

Kod nekih osoba javlja se daktilitis, odnosno oticanje cijelog prsta, uz simptome poput:

• ukočenosti,
• boli,
• kožnih promjena.

Točan uzrok bolesti nije potpuno razjašnjen, no smatra se da važnu ulogu imaju genetski čimbenici i poremećaji imunološkog sustava. Liječenje uključuje protuupalne lijekove, kortikosteroide i biološku terapiju, a u rijetkim slučajevima može biti potrebna operacija.

9. Oteklina zbog vrućine

Visoke temperature mogu uzrokovati privremeno oticanje prstiju, šaka i drugih dijelova tijela. Ovo stanje poznato je kao toplinski edem. Najčešće se javlja nakon duljeg boravka na vrućini ili nakon dugotrajnog sjedenja i stajanja.

Povećan rizik imaju:

• starije osobe,
• osobe s poremećajima cirkulacije,
• ljudi koji dolaze iz hladnije u topliju klimu.

Toplinski edem uglavnom nije opasan i obično prolazi sam od sebe. Za brže smanjenje otekline mogu pomoći:

• kretanje i istezanje prstiju,
• masaža,
• podizanje ruku iznad razine srca.

Kako smanjiti oticanje prstiju?

Ako uzrok nije poznat, preporučuje se konzultirati liječnika. No kod blažih slučajeva mogu pomoći jednostavne mjere samopomoći:

• podignite ruku kako biste olakšali povratak tekućine u cirkulaciju,
• primjenjujte hladne obloge ili led omotan u tkaninu tijekom 15 minuta,
• koristite laganu kompresiju ako nema kontraindikacija,
• po potrebi uzmite bezreceptni protuupalni lijek poput ibuprofena.

Kada se obavezno javiti liječniku?

Liječničku pomoć potrebno je potražiti odmah ako se uz oteklinu jave:

• jaka bol,
• deformacija prsta,
• nemogućnost ispravljanja prsta,
• povišena temperatura,
• bolovi u tijelu,
• utrnulost ili trnci u prstima.

Također, pregled je preporučljiv ako su bol i oteklina posljedica ozljede, a ne pokazuju znakove poboljšanja nakon nekoliko dana.

Iako otečeni zglobovi prstiju često nisu razlog za paniku, ne treba ih zanemarivati. Pravovremeno prepoznavanje uzroka i odgovarajuće liječenje mogu spriječiti komplikacije i pomoći u očuvanju funkcije šake i kvalitete života.

(Ordinacija.hr)

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/oteceni-prsti-nisu-uvijek-bezazleni-evo-sto-se-sve-moze-kriti-iza-ovog-simptoma/

• < Prev
• Next >